Temelji upravljanja novcem

Na kraju ćete znati nabrojiti tri posla novca i reći koliko ih dobro obavljaju gotovina, bankovni novac i kriptovalute.

Zamislite da šišate ljude, a trebaju vam jaja. Bez novca biste morali naći seljaka kojem baš danas treba šišanje. To je trampa, i ona je spora.

Novac to rješava. On istodobno obavlja tri posla:

• Plaćanje: gotovo ga svi prihvaćaju, pa rad možete zamijeniti za stvari.
• Mjerenje: cijene su izražene u njemu, pa šišanje možete usporediti s desetak jaja.
• Čuvanje: možete ga imati danas, a potrošiti idući mjesec.

Ekonomisti ih zovu sredstvo razmjene, obračunska jedinica i sredstvo očuvanja vrijednosti. Proračun se oslanja na posao „mjerenja”, štednja na posao „čuvanja”, a inflacija je ono što posao „čuvanja” s vremenom troši.

Sredstvo razmjene je sve što ljudi prihvaćaju u zamjenu za robu i rad. Novac funkcionira zbog povjerenja: pekarica uzima vaših 5 € (ili 5 $) jer zna da će ih od nje uzeti njezin dobavljač.

Danas se većina plaćanja uopće ne obavlja novčanicama. Plaćanje karticom ili bankovni prijenos premješta bankovni novac, broj na računu, od vas nekome drugome. To je i dalje novac jer ga svi prihvaćaju.

Ovaj posao funkcionira samo ako je nešto široko prihvaćeno. Poklon-bon za jednu trgovinu loše je sredstvo razmjene: koristan je ondje, a beskoristan već u susjednoj trgovini.

Obračunska jedinica je zajedničko mjerilo za cijene. Budući da su najamnina, kava i plaće izražene u istoj jedinici, možete postaviti korisna pitanja: vrijedi li ovaj mobitel koliko dva tjedna hrane? Pokriva li moj prihod najamninu?

Dobro mjerilo mora ostati otprilike iste duljine. Kad bi jedinica iz tjedna u tjedan jako mijenjala vrijednost, svaku cijenu, plaću i ugovor trebalo bi stalno ispravljati.

Na ovaj se posao oslanja vaš proračun. Kad sljedeći mjesec planirate u eurima ili dolarima, računate na to da će 100 i za četiri tjedna značiti otprilike 100.

Sredstvo očuvanja vrijednosti omogućuje vam da zaradite danas, a potrošite kasnije: na godišnji odmor, u hitnim slučajevima, u starosti.

Novac je kroz tjedne i mjesece pristojno sredstvo očuvanja vrijednosti. Kroz mnogo godina polako gubi kupovnu moć jer cijene općenito rastu. Taj rast zove se inflacija. Uz 3 % godišnje, na primjer, 100 nakon 10 godina kupuje samo oko 74 % onoga što je kupovalo prije. Poglavlje Inflacija: zašto gotovina gubi vrijednost pokazuje kako se ona mjeri.

Čuvanje novca ima dakle trošak koji ne vidite na izvodu: broj ostaje isti, ali svake godine kupuje malo manje. Zato štedni računi plaćaju kamate, a dugoročni planovi trebaju više od gotovine u ladici.

Kako različite vrste novca obavljaju ta tri posla?

• Gotovina (novčanice središnje banke i kovanice): prihvaća se gotovo svugdje uživo, cijene su izražene u njoj i kratkoročno dobro čuva vrijednost.
• Bankovni novac (stanje na vašem bankovnom računu): obavlja sva tri posla. Depoziti u banci obuhvaćeni su zaštitom depozita do određenog iznosa: 100.000 € po osobi po banci u EU-u, 250.000 $ po deponentu po banci osiguranoj kod FDIC-a u SAD-u. Novac koji držite u aplikaciji koja nije banka nije automatski bankovni depozit; što vrijedi, piše u uvjetima pružatelja.
• Kriptovalute: neki njima plaćaju, ali malo trgovina u njima izražava cijene, a njihova se vrijednost u eurima ili dolarima unutar jednog dana može jako promijeniti. Zato te poslove obavljaju neujednačeno. Nisu obuhvaćene zaštitom depozita.

• Novac služi za plaćanje (sredstvo razmjene), mjerenje (obračunska jedinica) i čuvanje vrijednosti (sredstvo očuvanja vrijednosti).
• Gotovina i bankovni novac u svakodnevnom životu obavljaju sva tri posla; inflacija polako troši posao čuvanja.
• Kriptovalute te poslove obavljaju neujednačeno jer im se vrijednost može jako ljuljati.

Cijene kriptovaluta mogu naglo rasti i padati, pa možete izgubiti dio ili sav novac koji ste uložili. Kriptovalute nisu obuhvaćene zaštitom depozita. Ova lekcija je edukacija, a ne financijski savjet.

Sljedeće: kamo zapravo svaki mjesec odlazi vaš novac? Kamo odlazi vaš novac: potrebe, želje i skriveni odljevi