Različite kriptovalute detaljno

Zamislite da možete poslati novac bilo kome na svijetu, u bilo koje doba, bez banke u sredini. To je bila ideja iza bitcoina.

Bitcoin (BTC) bio je prva kriptovaluta. Pokrenut je u siječnju 2009., nekoliko mjeseci nakon što je osoba ili skupina pod imenom Satoshi Nakamoto objavila bijelu knjigu od devet stranica. Nitko pouzdano ne zna tko je Satoshi.

Bitcoin radi na javnoj evidenciji, blockchainu, koju tisuće računala diljem svijeta održavaju usklađenom. Ne izdaje ga nijedna tvrtka, banka ni vlada, i nitko ne može sam promijeniti njegova pravila.

Ljudi ga koriste na dva glavna načina: za slanje vrijednosti preko interneta i kao imovinu koju drže. Neki ga zovu „digitalnim zlatom”. To je usporedba koju neki koriste, a ne činjenica o njegovoj budućoj vrijednosti.

Ponuda. Nikad neće biti više od 21 milijun BTC-a. U ožujku 2026. postojalo ih je već više od 20 milijuna; ostatak će nastajati sve sporije do otprilike 2140.

Rudarenje. Računala koja se zovu rudari natječu se tko će dodati sljedeći blok, otprilike svakih 10 minuta. To je dokaz rada (proof of work): troši struju, pa je varanje skupo. Pobjednik dobiva novostvorene bitcoine.

Prepolovljenja. Svakih 210.000 blokova (otprilike četiri godine) ta se nagrada prepolovi: s 50 BTC-a po bloku 2009. na 3,125 BTC-a od 20. travnja 2024. (slika). Prepolovljenja usporavaju novu ponudu. Ne određuju cijenu.

Koristi se za:

• Slanje vrijednosti preko granica bez banke. Novi blok potvrđuje transfere otprilike svakih 10 minuta; za velike iznose ljudi često čekaju nekoliko blokova.
• Držanje kao imovine. U SAD-u spot bitcoin ETF-ovi (fondovi koji drže bitcoin i kojima se trguje na burzama) postoje od siječnja 2024.; u Europi slični burzovni proizvodi (ETP-ovi) kotiraju već godinama. Uvrštenje na burzu nije preporuka regulatora i ne smanjuje cjenovni rizik.
• Mala, brza plaćanja putem mreže Lightning, platnog sloja izgrađenog na bitcoinu.

Što nije: nije anoniman (svaka je transakcija javna, nedostaju samo imena). U većini zemalja nije zakonsko sredstvo plaćanja. I nije pokriven zlatom ni državom: njegova vrijednost ovisi o tome koliko su ljudi spremni platiti za njega.

Velike oscilacije cijene. Bitcoin je nekoliko puta izgubio više od polovice vrijednosti. S oko 69.000 $ u studenom 2021. pao je na oko 15.500 $ u studenom 2022., 6. listopada 2025. narastao na oko 126.000 $, a 1. srpnja 2026. pao na oko 58.500 $ (približne cijene iz javnih tržišnih podataka kao što je CoinGecko; slika prikazuje samo ta četiri datuma).

Energija. Dokaz rada troši puno struje, a njegov utjecaj na okoliš široko se kritizira.

Koncentracija. Prema stanju u 2026., većinu novih blokova slaže šačica velikih rudarskih skupina.

Pogreške i propasti. Transakcije se ne mogu poništiti, a izgubljeni ključevi znače izgubljene kovance. Platforma Mt. Gox propala je 2014. nakon što su nestale stotine tisuća BTC-a.

Prošli rezultati nisu pouzdan pokazatelj budućih rezultata.

Cijene kriptovaluta mogu naglo rasti i padati, pa možete izgubiti dio ili sav novac koji ste uložili. Kriptovalute nisu obuhvaćene zaštitom depozita. Ova lekcija je edukacija, a ne financijski savjet.

Zapamtite:

• Bitcoin (2009.) je prva kriptovaluta: javna evidencija koju vodi mreža, bez tvrtke ili vlade na čelu.
• Ponuda je ograničena na 21 milijun. Novi kovanci nastaju rudarenjem, a prepolovljenja to usporavaju.
• Cijena mu je snažno oscilirala u oba smjera. Fiksna ponuda nije obećanje vrijednosti.

Trenutačne podatke o bitcoinu pogledajte na njegovoj stranici u aplikaciji: Bitcoin (BTC).

Cijene kriptovaluta mogu naglo rasti i padati, pa možete izgubiti dio ili sav novac koji ste uložili. Kriptovalute nisu obuhvaćene zaštitom depozita. Ova lekcija je edukacija, a ne financijski savjet.

Sljedeće: Što je ethereum?, blockchain koji pokreće programe, a ne samo plaćanja.