Bitcoin, korak po korak

3. siječnja 2009. nastao je prvi blok Bitcoina: početni blok (genesis block), odnosno blok 0. U njegovim podacima skriven je redak s naslovnice novina The Times od toga dana: „Chancellor on brink of second bailout for banks” („Ministar financija na rubu drugog spašavanja banaka”). Djeluje kao vremenski žig, a mnogi ga čitaju kao komentar na spašavanje banaka javnim novcem.

Na kraju ovog poglavlja moći ćete objasniti koji je problem Bitcoin trebao riješiti i razlikovati činjenicu o njegovu dizajnu od tvrdnje o njegovoj cijeni. Bitcoin vam je nov? Počnite s petominutnom lekcijom Što je bitcoin?

15. rujna 2008. američka banka Lehman Brothers otišla je u stečaj, a vlade u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem Europe potrošile su goleme iznose na spašavanje banaka. Kriza je pokazala koliko svakodnevni novac ovisi o povjerenju u institucije u sredini. U veljači 2009. tvorac Bitcoina napisao je: „Temeljni problem konvencionalne valute jest sve povjerenje koje je potrebno da bi ona funkcionirala.”

Raniji digitalni novac nije uklonio tog posrednika. DigiCash (1989.–1998.) trebao je tvrtku i partnerske banke, a drugi projekti nikad nisu pokrenuti; lekcija Prije Bitcoina: potraga za digitalnom gotovinom priča tu priču. Neriješeni dio: kako se stranci mogu složiti tko što posjeduje, a da ne moraju vjerovati jedni drugima.

31. listopada 2008. netko pod imenom Satoshi Nakamoto objavio je rad od devet stranica: „Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System” (bitcoin.org/bitcoin.pdf). U njemu se spajaju četiri ideje: mreža ravnopravnih sudionika (peer-to-peer) bez središnjeg poslužitelja, vremenske oznake u lancu blokova, dokaz rada (proof of work) koji prepravljanje povijesti čini skupim te poticaji: novi kovanci i naknade za onoga tko doda blok.

U radu nema cijena ni obećanja o ulaganju, a nema ni ograničenja od 21 milijun; ono je zadano u softveru. Navika za cijelu ovu radionicu:

• Činjenice o dizajnu: što softver radi. Njih možete provjeriti.
• Tvrdnje o vrijednosti („digitalno zlato”, „može samo rasti”): mišljenja ili predviđanja. Njih nitko ne može unaprijed provjeriti.

Nitko pouzdano ne zna. „Satoshi Nakamoto” je pseudonim koji je koristila osoba ili skupina. Posljednja javna objava na forumu datira od 12. prosinca 2010.; u travnju 2011. Satoshi je napisao da je „prešao na druge stvari”. Rani kovanci koje je vjerojatno izrudario Satoshi, prema procjenama oko 1 milijun BTC-a, nikad se nisu pomaknuli.

U ožujku 2024. Visoki sud (High Court) u Londonu presudio je da Craig Wright, koji je tvrdio da je Satoshi, to nije; u pisanoj presudi iz svibnja 2024. utvrđeno je da se oslanjao na krivotvorene dokumente.

Nepostojanje osnivača ima dvije strane: nitko ne može sam promijeniti pravila, ali nema ni koga kome biste se požalili. Lekcija Satoshi Nakamoto: što znamo, a što ne ide dublje.

Zapamtite:

• Bitcoin je nastao nakon krize povjerenja 2008.: bijela knjiga objavljena je 31. listopada 2008., a blok 0 nastao je 3. siječnja 2009.
• Njegova nova ideja: stranci se slažu oko jedne evidencije, bez tvrtke u sredini i bez osnivača koji upravlja.
• Činjenice o dizajnu mogu se provjeriti; tvrdnje o cijeni su mišljenja.

Cijene kriptovaluta mogu naglo rasti i padati, pa možete izgubiti dio ili sav novac koji ste uložili. Kriptovalute nisu obuhvaćene zaštitom depozita. Ova lekcija je edukacija, a ne financijski savjet.

Sljedeće: zašto se digitalni novac ne može jednostavno kopirati? Problem dvostruke potrošnje